O budućnosti poslova
Četvrta industrijska revolucija i budućnost poslova
Nakon provedenog vremena radeći s vodećim tehnolozima i promatrajući bedeme ljudske jedinstvenosti kako jedan za drugim padaju pred neumoljivim naletom inovacija, postaje sve teže vjerovati da će svaki zadani zadatak biti neograničeno otporan na automatizaciju.
/ Andrew McAfee & Erik Brynjolfsson, The Second Machine Age

Već dulje vrijeme pratimo tehnološki progres i razvoj u smjeru “winner-takes-all” ekonomske filozofije u svijetu gdje automatizacija, robotizacija, AI i ICT općenito omogućuju novi val kreativne destrukcije ali ugrožavaju sve veći broj radnih mjesta nespremnih na promjene. Brynjolfsson i McAfee, Manning, Autor, Cowen, Skidelsky, Ford, Frey i Osborne, neki su od autora koji najavljuju tektonske promjene na području rada. Kako bi izbjegli još veću nezaposlenost kao posljedicu ovih promjena moramo pokrenuti stvaranje relevantnih obrazovnih sustava u cilju sticanja novih znanja. Pročitajte više →
Budućnost zanimanja
The Future of Jobs – WEF World Economic Forum, January 2016 Strategija zapošljavanja, vještina i radne snage za Četvrtu industrijsku revoluciju UVOD Remetilačke promjene poslovnih modela imati će veliki utjecaj na okoliš
Industrijska politika za dobre poslove
Postojeće politike obično su ukorijenjene u regulatornim okvirima koji slabo funkcioniraju u uvjetima visoke nesigurnosti. Što je dobar posao? Koliko ih se može razumno stvoriti? Kako tehnološki i drugi izbori na
Produktivnost, zapošljavanje i nejednakost
Kako će izgledati radna snaga u budućnosti i kako možemo ubrzati transformaciju institucija, organizacija i ljudskih vještina kako bi održali korak s ubrzanim tempom digitalnih inovacija? Saznajte više.
Revolucija ne mora biti automatizirana
Stoljećima nakon industrijske revolucije automatizacija nije ometala rast plaća i zaposlenosti jer je bila popraćena novim tehnologijama usmjerenim na održavanje uloge ljudskog rada u stvaranju vrijednosti. Ali u eri umjetne inteligencije
Posao budućnosti: oblikovanje tehnologija i institucija – MIT 2019 Report
Tehnološke promjene stoljećima preuređuju ljudski život i rad. Mehanizacija koja je započela industrijskom revolucijom omogućila je dramatična poboljšanja u ljudskom zdravlju, blagostanju i kvaliteti života – ne samo u razvijenim
‘Da su konji imali pravo glasa, nikad ne bi bilo automobila’
Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee o utjecaju tehnologije na posao, zanimanja i nadnice u “Second Machine Age” – Foreign Affairs – July-August 2015, BrynMcAfee
Hrvatska – budućnost zanimanja do 2030.
Cedefop je jedna od decentraliziranih agencija EU. Blisko surađuje s Europskom komisijom, vladama država članica, predstavnicima poslodavaca i sindikata, istraživačima i stručnjacima u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET – vocational
Kako je sve počelo
David Ricardo najutjecajniji je ekonomist devetnaestog stoljeća. U trećem izdanju njegovih Načela političke ekonomije (1817.) poglavlje je o strojevima (Chapter 31: On Machinery). On je “uvjeren da je zamjena strojeva
Budućnost koja djeluje
Budućnost koja djeluje: Automatizacija, zapošljavanje i produktivnost Ovo je izvješće sastavljeno kao dio cjelokupnog istraživanja McKinsey Global Instituta o utjecaju tehnologije na poslovanje i društvo, posebno tekući istraživački program o
Strukturna kriza i robotizacija zahtjeva više Europe
Kako brzina i kvaliteta tranzicije utječu na budućnost radnih mjesta i poslova – Social Europe