O budućnosti poslova
Četvrta industrijska revolucija i budućnost poslova
Nakon provedenog vremena radeći s vodećim tehnolozima i promatrajući bedeme ljudske jedinstvenosti kako jedan za drugim padaju pred neumoljivim naletom inovacija, postaje sve teže vjerovati da će svaki zadani zadatak biti neograničeno otporan na automatizaciju.
/ Andrew McAfee & Erik Brynjolfsson, The Second Machine Age
Već dulje vrijeme pratimo tehnološki progres i razvoj u smjeru “winner-takes-all” ekonomske filozofije u svijetu gdje automatizacija, robotizacija, AI i ICT općenito omogućuju novi val kreativne destrukcije ali ugrožavaju sve veći broj radnih mjesta nespremnih na promjene. Brynjolfsson i McAfee, Manning, Autor, Cowen, Skidelsky, Ford, Frey i Osborne, neki su od autora koji najavljuju tektonske promjene na području rada. Kako bi izbjegli još veću nezaposlenost kao posljedicu ovih promjena moramo pokrenuti stvaranje relevantnih obrazovnih sustava u cilju sticanja novih znanja. Pročitajte više →
Bruegel – napredak u tehnologiji i tržište rada
Tko će pobijediti i tko će izgubiti od utjecaja nove tehnologije na stara područja zapošljavanja? To je stoljetno pitanje, ali nova literatura, koja se ovdje primjenjuje na europski slučaj, daje
Budućnost zanimanja
The Future of Jobs – WEF World Economic Forum, January 2016 Strategija zapošljavanja, vještina i radne snage za Četvrtu industrijsku revoluciju UVOD Remetilačke promjene poslovnih modela imati će veliki utjecaj na okoliš
Doba automatizacije
“Doba automatizacije” je važan i pravodoban doprinos rastu rasprava o utjecaju tehnologije na posao. To nas potiče da pogledamo iza groznih naslova besposlene budućnosti i izvan polariziranih debata između utopista
Hrvatska – budućnost zanimanja do 2030.
Cedefop je jedna od decentraliziranih agencija EU. Blisko surađuje s Europskom komisijom, vladama država članica, predstavnicima poslodavaca i sindikata, istraživačima i stručnjacima u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (VET – vocational
World development report 2019
Iz predgovora : U vrijeme kada globalna ekonomija raste, a stopa siromaštva je najniža u zabilježenoj povijesti, bilo bi lako postati samozadovoljan i previdjeti nadolazeće izazove. Jedan od najkritičnijih je
T. Friedman – predavanje na MIT
Tehnologije, globalizacija i klimatske promjene mijenjaju svijet. Cjeloživotno učenje je neophodno kako bi zadržali korak i usvojili nove vještine i znanja. Saznajte više
Revolucija ne mora biti automatizirana
Stoljećima nakon industrijske revolucije automatizacija nije ometala rast plaća i zaposlenosti jer je bila popraćena novim tehnologijama usmjerenim na održavanje uloge ljudskog rada u stvaranju vrijednosti. Ali u eri umjetne inteligencije
Budućnost koja djeluje
Budućnost koja djeluje: Automatizacija, zapošljavanje i produktivnost Ovo je izvješće sastavljeno kao dio cjelokupnog istraživanja McKinsey Global Instituta o utjecaju tehnologije na poslovanje i društvo, posebno tekući istraživački program o
Posao budućnosti: oblikovanje tehnologija i institucija – MIT 2019 Report
Tehnološke promjene stoljećima preuređuju ljudski život i rad. Mehanizacija koja je započela industrijskom revolucijom omogućila je dramatična poboljšanja u ljudskom zdravlju, blagostanju i kvaliteti života – ne samo u razvijenim
Kako je sve počelo
David Ricardo najutjecajniji je ekonomist devetnaestog stoljeća. U trećem izdanju njegovih Načela političke ekonomije (1817.) poglavlje je o strojevima (Chapter 31: On Machinery). On je “uvjeren da je zamjena strojeva