Budućnost poslova

Kome pripada budućnost? – Korado Korlević u Rovinju

Objavljeno

18/11/2019

– Učitelji koji upravo štrajkaju više nisu važni. Svijet se okrenuo i prije deset godina doživjeli smo kulturni kolaps, a budale su dobile glavnu riječ. Političari se slikaju s nogometašima. Civilizacija nema osnove postojanja, ali zato s druge strane imamo nove idole i mentalne talibane koji su svugdje oko nas, rekao je Korlević poručivši da nije pesimist već promatrač.

Kome pripada budućnost? Na to je pitanje, pred prepunom Dvoranom doma kulture u Rovinju, u kojoj se tražila i donosila stolica više, odgovor podastro istaknuti astronom Korado Korlević. Iz njegovog se predavanja kao jedini odgovor moglo čuti – budućnost ostaje onima koji su spremni zasukati rukave i raditi.

Uzevši u obzir, da je rad stvorio čovjeka njegov odgovor niti je bio revolucionaran ni neočekivan. Međutim, u kontekstu promjena – tehnološkog napretka koji utječe ne samo na svakog pojedinca ponaosob, već u cjelini i na svijet rada ova teza, iz današnje perspektive ne samo da je točna, nego bi one sa zrnom soli u glavi trebala natjerati na razmišljanje. Naime, galopirajući razvoj tehnologije nesumnjivo ima utjecaj na svijet rada.

Učiti, učiti, učiti

– Strojevi su spretniji od 99 posto ljudi. Budućnost dakle pripada robotima i jasno je da umjetna inteligencija zauzima primat nad ljudima, prvenstveno na tržištu rada. Učinkovitiji su i mogu preuzeti gotovo sve poslove – od košnje trave i usisavanja, preko ratovanja bez tenkova i aviona, rekao je Korado Korlević čija je zvjezdarnica u Višnjanu, treća po broju novootkrivenih nebeskih tijela. Svoje tvrdnje potkrijepio je tvrdnjama kako će polovica svih današnjih radnih mjesta nestati do 2030. godine, a 65 posto današnje djece završit će u karijerama koje još ne postoje.

– Zbog znanstvenog i tehnološkog napretka koji ponajviše utječe na svijet rada sposobnost promjene i prilagodbe ljudi novonastaloj situaciji bit će imperativ za one koji će u budućnosti tražiti posao, kaže Korlević koji smatra da budućnost pripada onima koji neće gledati sa strane na stvaranje budućnosti, već će učiti, istraživati, stvarati, graditi i upravljati. Upravo, o tim pojmovima ovisit će koliko će netko u budućnosti biti u dobitku, smatra Korado Korlević.

Govoreći o današnjem vremenu istaknuo je da smo iz tehnološke civilizacije duboko zabrazdili u civilizaciju prodaje snova gdje nema građana, nego samo potrošača koji su prvenstveno fokusirani na sebe same. – Prodaja snova direktno vodi u propast. Ilustrirajući svijet u kojem živimo naveo je i da prođu imaju samo oni koji prodaju priču – sportaši, glumci, pjevači pa čak i vlasnik modnog brenda “Zara”, koji je danas jedan od najbogatijih u svijetu.

– Recimo, učitelji koji upravo štrajkaju više nisu važni. Svijet se okrenuo i prije deset godina doživjeli smo kulturni kolaps, a budale su dobile riječ. Političari se slikaju s nogometašima, civilizacija nema osnove postojanja, ali zato i s druge strane imamo nove idole i mentalne talibane koji su svugdje oko nas, rekao je Korlević, poručivši da nije pesimist već promatrač.

– Ne, nisam pesimist ali gledam autobus koji juri i koji će se zabiti u zid. Umjesto da vozač i kondukter rade sve kako do sudara i nesreće ne bi došlo, ono o čemu oni trenutno razmišljaju je kako prodati autobus i izvući vlastitu glavu.

Kako izvući živu glavu?

A kako izvući glavu u sredini koja je antiintelektualna? Ili u onoj u kojoj se intelektualna izvrsnost ne podnosi?

– Trenutno odgajamo djecu za svijet koji ne postoji, za industrijsku revoluciju koje je prošla i koja je iznjedrila školski sustav koji je posljednjih 200 godina proizvodio radnike i inženjere koji su napravili sve ovo što danas imamo. Problem je u tome što u međuvremenu nismo ništa mijenjali, odnosno zadržali smo školski sustav koji i nadalje proizvodi radnike koji su standardizirani za standardizirane poslove u tvornicama. To što se svijet u međuvremenu promijenio kao da nikog ne zanima. Jednostavno, školu nismo prilagodili novim uvjetima i novim potrebama. Konkretno, potez Ministarstva da se tableti uvode u škole i na upotrebu učenicima nešto bi značilo, ali pod uvjetom da se to dogodilo prije 25 godina.

– Živimo u fantastičnom i izazovnom vremenu golemih znanstvenih, tehnoloških i medicinskih otkrića, a istovremeno zanemarujemo svu djecu. Vrijeme prepisivanja s ploče, bubanje činjenica i informacija je iza nas. Znanje je nebitno, jer sve što ti treba saznaš u roku tri minute s YouTuba. Dakle, brzina učenja je ključna kao i permanentno učenje koje treba biti svakodnevno. Djecu u školi treba grupirati temeljem njihovih interesa, a ne dobi, ponuditi im školu u kojoj će se beskrajno zabavljati i koja će biti mjesto gdje će moći iskazati strast, kreativnost i poduzetnost.

– No, nažalost mi radimo upravo suprotno, i pomažemo prosječnim umjesto darovitim, djecu pripremamo da skaču, da nas zabavljaju, da budu klaunovi, a već sutra kada obolimo po lijek, znanje i njegu morat ćemo otići izvan granice, i po cijeni koju mnogi neće moći platiti.

18.11.2019., Glas Istre, Nina Orlović Radić – Pročitajte razgovor u cijelosti

Više iz kategorije

Budućnost poslova

Budućnost poslova
28/05/2025
Aneesh Raman, glavni službenik za ekonomske prilike na LinkedInu objavio je 19. svibnja esej u New York Times-u. Esej istražuje učinak umjetne inteligencije na tržište početnih poslova, naglašavajući …
Budućnost poslova
23/05/2023
Korporativna Amerika dizajnira i primjenjuje umjetnu inteligenciju na načine koji će obesnažiti i istisnuti radnike i degradirati iskustvo potrošača, što će u konačnici razočarati većinu investitora. …
Budućnost poslova
04/04/2023
Često se kaže da posao nije samo izvor prihoda nego i smisla. U ovom radu, Daniel Susskind, ekonomist na Balliol College, Oxford University, istražuje teorijsku i empirijsku literaturu koja se bavi ti…
Budućnost poslova
12/02/2022
CPB Nizozemski ured za analizu ekonomske politike neovisni je istraživački institut koji pruža ekonomske analize i projekcije relevantne za politiku. Koji su poslovi nestali, a koji su se pojavili i k…
Budućnost poslova
11/07/2019
Stoljećima nakon industrijske revolucije automatizacija nije ometala rast plaća i zaposlenosti jer je bila popraćena novim tehnologijama usmjerenim na održavanje uloge ljudskog rada u stvaranju vrijed…
Budućnost poslova
21/06/2019
The Technology Trap, Carl Benedikt Frey, 2019 Uništava li tehnologija ili stvara radna mjesta? Je li današnji val nove tehnologije drugačiji? Što bi kreatori politike trebali učiniti kako …
Budućnost poslova
12/06/2019
Postojeće politike obično su ukorijenjene u regulatornim okvirima koji slabo funkcioniraju u uvjetima visoke nesigurnosti. Što je dobar posao? Koliko ih se može razumno stvoriti? Kako tehnološki i dru…
Budućnost poslova
05/06/2019
Kako će izgledati radna snaga u budućnosti i kako možemo ubrzati transformaciju institucija, organizacija i ljudskih vještina kako bi održali korak s ubrzanim tempom digitalnih inovacija? Saznajte viš…
Budućnost poslova
01/06/2019
Cedefop je jedna od decentraliziranih agencija EU. Blisko surađuje s Europskom komisijom, vladama država članica, predstavnicima poslodavaca i sindikata, istraživačima i stručnjacima u području struko…
Budućnost poslova
17/05/2019
Tehnologije, globalizacija i klimatske promjene mijenjaju svijet. Cjeloživotno učenje je neophodno kako bi zadržali korak i usvojili nove vještine i znanja. Saznajte više https://youtu.be/9WmWnIdhbq4…
Budućnost poslova
16/05/2019
Iz predgovora : U vrijeme kada globalna ekonomija raste, a stopa siromaštva je najniža u zabilježenoj povijesti, bilo bi lako postati samozadovoljan i previdjeti nadolazeće izazove. Jedan od najkritič…
Budućnost poslova
15/10/2017
“Doba automatizacije” je važan i pravodoban doprinos rastu rasprava o utjecaju tehnologije na posao. To nas potiče da pogledamo iza groznih naslova besposlene budućnosti i izvan polariziranih debata i…
Budućnost poslova
12/05/2017
The Future of Jobs – WEF World Economic Forum, January 2016 Strategija zapošljavanja, vještina i radne snage za Četvrtu industrijsku revoluciju UVOD Remetilačke promjene poslovnih modela imati će veli…
Budućnost poslova
07/02/2017
Budućnost koja djeluje: Automatizacija, zapošljavanje i produktivnost Ovo je izvješće sastavljeno kao dio cjelokupnog istraživanja McKinsey Global Instituta o utjecaju tehnologije na poslovanje i druš…
Budućnost poslova
01/08/2015
David Ricardo najutjecajniji je ekonomist devetnaestog stoljeća. U trećem izdanju njegovih Načela političke ekonomije (1817.) poglavlje je o strojevima (Chapter 31: On Machinery). On je “uvjeren da je…
Scroll to Top