” Na rubu smo tehnološke revolucije koja bi mogla potaknuti produktivnost, potaknuti globalni rast i povećati prihode širom svijeta. Ipak, to bi također moglo zamijeniti radna mjesta i produbiti nejednakost.
Brzi napredak umjetne inteligencije (AI) osvojio je svijet, uzrokujući i uzbuđenje i uzbunu te postavljajući važna pitanja o njegovom potencijalnom utjecaju na globalno gospodarstvo. Neto učinak teško je predvidjeti jer će AI na složene načine probijati gospodarstva. Ono što možemo sa sigurnošću reći je da ćemo morati osmisliti skup politika kako bismo sigurno iskoristili ogroman potencijal umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva. ” Kristalina Georgieva, generalni direktor u MMF najavila je objavu istraživačkog dokumenta o potencijalnom utjecaju AI na svjetsko tržište rada.
Umjetna inteligencija utjecat će na gotovo 40 posto radnih mjesta diljem svijeta, zamijenit će neke i nadopuniti druge. Potrebna nam je pažljiva ravnoteža politika kako bismo iskoristili njezin potencijal.
Na rubu smo tehnološke revolucije koja bi mogla potaknuti produktivnost, potaknuti globalni rast i povećati prihode širom svijeta. Ipak, to bi također moglo zamijeniti radna mjesta i produbiti nejednakost. Brzi napredak umjetne inteligencije osvojio je svijet, uzrokujući i uzbuđenje i uzbunu te postavljajući važna pitanja o njegovom potencijalnom utjecaju na globalno gospodarstvo. Neto učinak teško je predvidjeti jer će se umjetna inteligencija na složene načine probijati u gospodarstva.
Umjetna inteligencija ima potencijal preoblikovati globalno gospodarstvo, posebno u području tržišta rada. Napredna gospodarstva iskusit će koristi i zamke umjetne inteligencije prije tržišta u nastajanju i gospodarstava u razvoju, uglavnom zbog svoje strukture zapošljavanja usmjerene na kognitivno intenzivne uloge. Postoje neki dosljedni obrasci u vezi s izloženošću umjetnoj inteligenciji, pri čemu su žene i fakultetski obrazovani pojedinci izloženiji, ali i spremniji iskoristiti prednosti umjetne inteligencije, a stariji radnici potencijalno manje sposobni prilagoditi se novoj tehnologiji. Nejednakost dohotka od rada može se povećati ako je komplementarnost između umjetne inteligencije i radnika s visokim dohotkom snažna, dok će povrat kapitala povećati nejednakost u bogatstvu.
Međutim, ako povećanje produktivnosti bude dovoljno veliko, razine dohotka mogle bi porasti za većinu radnika. U tom promjenjivom okruženju napredna gospodarstva i razvijenija tržišta u nastajanju moraju se usredotočiti na nadogradnju regulatornih okvira i podupiranje preraspodjele radne snage, uz istodobnu zaštitu onih koji su negativno pogođeni. Tržište u nastajanju i gospodarstva u razvoju trebali bi dati prednost razvoju digitalne infrastrukture i digitalnih vještina.