“Brži rast produktivnosti je eliksir koji može riješiti ili ublažiti mnoge izazove našeg društva, od podizanja životnog standarda i rješavanja siromaštva do pružanja zdravstvene skrbi za sve i jačanja naše obrane. Doista, bit će gotovo nemoguće riješiti neke od naših proračunskih izazova, uključujući rastuće deficite, bez dovoljno snažnijeg rasta.”
Ukratko rezimirajmo što se događa s umjetnom inteligencijom / strojnim učenjem / dubinskim učenjem / generativnim AI-om kao što su ChatGPT, Bard, Copilot i Midjourney. Američkom gospodarstvu prijeko je trebala Sljedeća Velika Stvar za poticanje produktivnosti i gospodarskog rasta. Najvjerojatniji kandidat bio je AI/ML. Da citiramo ekonomista Erika Brynjolfssona — možda vodećeg stručnjaka za digitalnu ekonomiju — koji zagovara AI/ML kao katalizator produktivnosti:
‘AI je tehnologija opće namjene (GPT – General Purpose Technology) koja utječe na gotovo svaku industriju dok ubrzava tempo otkrivanja. Nedavna otkrića u strojnom učenju potaknut će produktivnost u različitim područjima poput biotehnologije i medicine, energetskih tehnologija, maloprodaje, financija, proizvodnje i profesionalnih usluga.’
A što se tiče vremena za ovaj poticaj rastu produktivnosti:
‘Prednostima produktivnosti tehnologija opće namjene obično trebaju godine da se pokažu u službenim statistikama. Zapravo, produktivnost je u početku potisnuta jer organizacije ulažu vrijeme i trud u stvaranje nematerijalne imovine kao što su novi poslovni procesi, nove vještine, nova dobra i nove usluge. Međutim, kasnije se ta ulaganja ostvaruju, povećavajući produktivnost. Rezultat je J-krivulja produktivnosti. Nedavna istraživanja pokazuju da se približavaju rastućem dijelu J-krivulje produktivnosti za AI i srodne tehnologije.’
Brynjolfsson je dao te izjave kao dio “duge oklade” s tehno-skeptičnim ekonomistom Robertom Gordonom sa Sveučilišta Northwestern. Konkretno: “Rast produktivnosti privatnog nepoljoprivrednog poslovanja iznosit će u prosjeku preko 1,8 posto godišnje od prvog tromjesečja (Q1) 2020. do zadnjeg tromjesečja 2029 (Q4).” Brynjolfsson je bikovski “prediktor”, a Gordon medvjeđi “izazivač”.
Mnogo toga se dogodilo otkad je ta oklada napravljena prije nekoliko godina, ponajviše GenAI revolucija u proteklih šest mjeseci. I usprkos uzbudljivom ekonomskom potencijalu onoga što se čini kao “tehnologija opće namjene –kao što je to elektrifikacija, motor s unutarnjim izgaranjem i PC + internet, gotovo sve vijesti govorile su o potencijalu masovnog gubitka poslova, širenju nejednakosti i egzistencijalnom riziku za čovječanstvo.
Erik Brynjolfsson predstavlja drugačiju perspektivu GenAI-ja. U novoj analizi, “Machines of mind: The case for a AI-powered productivity boom”, objavljenoj na stranicama Brookings Institution, Brynjolfsson, zajedno s koautorima Martinom Bailyjem i Antonom Korinekom, fokusira se na utjecaj GenAI-ja na rast.
Anton Korinek – zašto očekujemo porast produktivnosti u narednom desetljeću:
– identificiramo dva kanala za povećanje rasta:
1) GAI podiže razinu produktivnosti kognitivnih radnika (oko 60% gospodarstva)
2) Ubrzava inovacije, jačajući stopu rasta produktivnosti
U usporedbi s ranijim tehnološkim revolucijama, ova će se tehnologija brže razvijati jer je digitalna: radnici već imaju svu infrastrukturu koja im je potrebna za pristup GAI-ju i mogu komunicirati s njim prirodnim jezikom.
Svijet rada je spreman za veliki potres. Kratkoročno, AI će biti ‘ruka pomoći’, povećavajući produktivnost i plaće. Ali moramo biti spremni na to da će umjetna inteligencija na srednji rok zamijeniti ljudske uloge. Za tehnologiju je ključno osnažiti, a ne zamijeniti ljude!
Dok se približavamo AGI-ju, od vitalne je važnosti da se nosimo s potresima koje on može izazvati. Povećanje produktivnosti umjetne inteligencije bit će ogromno, ali isto bi moglo biti i premještanje radnika. Moramo se pripremiti za žetvu i dijeljenje ogromnih dobitaka od umjetne inteligencije.