Geoffrey Hinton, računalni znanstvenik čiji pionirski rad na dubokom učenju 1980-ih i 90-ih podupire sve najmoćnije modele umjetne inteligencije na svijetu danas, dobio je Nobelovu nagradu za fiziku za 2024. od strane Kraljevske švedske akademije znanosti.
Hinton dijeli nagradu s kolegom računalnim znanstvenikom Johnom Hopfieldom, koji je izumio vrstu neuronske mreže koja se podudara s uzorcima koja može pohranjivati i rekonstruirati podatke. Hinton je izgradio ovu tehnologiju, poznatu kao Hopfield mreže, kako bi razvio povratno širenje, algoritam koji omogućuje neuronskim mrežama da uče.
Ali od svibnja 2023., kada je MIT Technology Review pomogao objaviti vijest da se Hinton boji tehnologije koju je pomogao ostvariti, 76-godišnji znanstvenik postao je mnogo poznatiji kao figura doomerizma – načina razmišljanja koji preuzima vrlo stvaran rizik da bi umjetna inteligencija u bliskoj budućnosti mogla proizvesti katastrofalne rezultate, uključujući i izumiranje ljudi.