Ova priča autora James O’Donnell i Casey Crownhart dio je serije MIT Technology Review „Pohlepni za energijom: AI i naša energetska budućnost“, o energetskim zahtjevima i ugljičnim troškovima revolucije umjetne inteligencije.
Emisije pojedinačnih AI upita za tekst, slike i videozapis čine se malima—dok ne zbrojite ono što industrija ne prati i ne uzmete u obzir smjer u kojem se sve kreće.
Integracija umjetne inteligencije u naše živote predstavlja najveći pomak u online svijetu u više od desetljeća. Stotine milijuna ljudi sada se redovito obraćaju chatbotovima za pomoć pri pisanju domaćih zadaća, istraživanju, kodiranju ili za stvaranje slika i videozapisa. No, što pokreće sve to?
Nova analiza MIT Technology Review danas pruža neviđen i sveobuhvatan uvid u količinu energije koju AI industrija koristi – do pojedinačnog upita – kako bi se utvrdilo gdje se njezin ugljični otisak trenutno nalazi i kamo ide, dok umjetna inteligencija juri prema milijardama korisnika dnevno.
MIT Technology Review istražio je energetski otisak umjetne inteligencije, otkrivajući neke iznenađujuće činjenice:
– Eksponencijalni rast energetske potrošnje AI-a: Potrošnja električne energije u podatkovnim centrima AI-a udvostručila se od 2017. godine i sada čini 4,4% ukupne energetske potrošnje SAD-a. Do 2028. godine AI bi mogao trošiti godišnje jednako električne energije koliko i 22% američkih kućanstava.
– Planovi velikih tehnoloških kompanija: Meta, Microsoft i OpenAI ulažu milijarde dolara u energetske infrastrukture, uključujući nuklearne elektrane i ogromne podatkovne centre. OpenAI-ov projekt “Stargate” planira uložiti 500 milijardi dolara u izgradnju 10 energetski zahtjevnih podatkovnih centara.
– Potrošnja u fazi upotrebe AI-a: Iako je treniranje AI modela skupo, najveći energetski trošak dolazi od njihove primjene – čak 80–90% ukupne računalne snage koristi se za generiranje odgovora.
– Skriveni troškovi: AI upiti mogu se činiti sitnima, ali kumulativno stvaraju ogroman ugljični otisak. Procjene pokazuju da modeli poput GPT-4 dnevno troše milijarde džula energije.
– Nedostatak transparentnosti: AI tvrtke često ne otkrivaju detalje o energetskoj potrošnji, što istraživačima otežava procjenu stvarnog utjecaja na okoliš.