<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Social Europe &#8211; Intel sistem d.o.o.</title>
	<atom:link href="https://intelsistem.hr/tag/social-europe/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://intelsistem.hr</link>
	<description>O budućnosti poslova i tehnologijama</description>
	<lastBuildDate>Wed, 12 Apr 2023 17:45:45 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.2</generator>

<image>
	<url>https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2020/02/intel-sistem-favicon-pos-1.svg</url>
	<title>Social Europe &#8211; Intel sistem d.o.o.</title>
	<link>https://intelsistem.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Industrijska politika za dobre poslove</title>
		<link>https://intelsistem.hr/blog/buducnost-poslova/industrijska-politika-za-dobre-poslove/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ITS]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 12 Jun 2019 13:42:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Budućnost poslova]]></category>
		<category><![CDATA[Social Europe]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://intelsistem.hr/?p=45</guid>

					<description><![CDATA[Postojeće politike obično su ukorijenjene u regulatornim okvirima koji slabo funkcioniraju u uvjetima visoke nesigurnosti. Što je dobar posao? Koliko ih se može razumno stvoriti? Kako tehnološki i drugi izbori na [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p id="tw-target-text" class="tw-data-text tw-ta tw-text-small" dir="ltr" data-placeholder="Translation"><span lang="hr" tabindex="0">Postojeće politike obično su ukorijenjene u regulatornim okvirima koji slabo funkcioniraju u uvjetima visoke nesigurnosti. Što je dobar posao? </span><span lang="hr" tabindex="0">Koliko ih se može razumno stvoriti? Kako tehnološki i drugi izbori na razini poduzeća utječu na stvaranje radnih mjesta? Koje su komplementarne poluge politike dostupne? </span><span lang="hr" tabindex="0">Kako se taj skup instrumenata može proširiti?</span></p>
<p class="tw-data-text tw-ta tw-text-small" dir="ltr" data-placeholder="Translation">Konkurencija javnih vlasti za privlačenje velikih tvrtki s poreznim olakšicama ili drugim subvencijama nije put ka dobrim poslovima. Iterativni dijalog s tvrtkama nudi bolji način. <span lang="hr" tabindex="0">Pročitajte na <a href="https://www.socialeurope.eu/an-industrial-policy-for-good-jobs" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Social Europe</a></span>.</p>
<p id="tw-target-text" class="tw-data-text tw-ta tw-text-small" dir="ltr" data-placeholder="Translation"><span lang="hr" tabindex="0"><strong>Dani Rodrik</strong>, profesor međunarodne političke ekonomije na Vladinoj školi John F. Kennedy na Sveučilištu Harvard, <strong>Charles F. Sabel</strong> profesor prava na Sveučilištu Columbia.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>David Autor &#8211; Poslovi prošlosti, sadašnjosti i budućnosti</title>
		<link>https://intelsistem.hr/blog/buducnost-poslova/david-autor-poslovi-proslosti-sadasnjosti-i-buducnosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ITS]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 07 Jun 2019 13:42:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Budućnost poslova]]></category>
		<category><![CDATA[David Autor]]></category>
		<category><![CDATA[MIT]]></category>
		<category><![CDATA[Social Europe]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://intelsistem.hr/?p=43</guid>

					<description><![CDATA[Hoće li roboti i umjetna inteligencija zamijeniti ljudski rad? Kakav je utjecaj tehnologije na tržište rada i kakvi trendovi oblikuju budućnost poslova? David Autor, profesor ekonomije na Massachusetts Institute of [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Hoće li roboti i umjetna inteligencija zamijeniti ljudski rad? Kakav je utjecaj tehnologije na tržište rada i kakvi trendovi oblikuju budućnost poslova?</p>
<p><strong>David Autor</strong>, profesor ekonomije na Massachusetts Institute of Technology (MIT) razgovara s <strong>Henning Meyer</strong>-om, glavnim urednikom Social Europe.</p>
<div class="wpbf-responsive-embed"><iframe title="Work of the Past, Present and Future (David Autor)" width="1200" height="675" src="https://www.youtube.com/embed/EC7Hm1-2VRA?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture" allowfullscreen></iframe></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Strukturna kriza i robotizacija zahtjeva više Europe</title>
		<link>https://intelsistem.hr/blog/tehnologije/robotika/strukturna-kriza-i-robotizacija-zahtjeva-vise-europe/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ITS]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 04 Jun 2019 13:41:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Robotika]]></category>
		<category><![CDATA[Social Europe]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://intelsistem.hr/?p=39</guid>

					<description><![CDATA[Kako brzina i kvaliteta tranzicije utječu na budućnost radnih mjesta i poslova – Social Europe]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kako brzina i kvaliteta tranzicije utječu na budućnost radnih mjesta i poslova – <a href="https://www.socialeurope.eu/extended-crises-and-robotisation" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Social Europe</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Država kao podcijenjen pokretač inovacija</title>
		<link>https://intelsistem.hr/blog/tehnologije/drzava-kao-pokretac-inovacija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ITS]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 01 Feb 2019 14:14:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tehnologije]]></category>
		<category><![CDATA[Mariana Mazzucato]]></category>
		<category><![CDATA[Social Europe]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://intelsistem.hr/?p=567</guid>

					<description><![CDATA[Dr. Mariana Mazzucato, ekonomist sa University College London, pokušava promijeniti nešto temeljno: način na koji društvo razmišlja o ekonomskoj vrijednosti. Dok se u posljednje vrijeme mnoge njezine kolege rugaju kapitalizmu, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone wp-image-589 " src="https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2019/02/iphone-MM-1024x538.jpeg" alt="" width="609" height="320" srcset="https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2019/02/iphone-MM-1024x538.jpeg 1024w, https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2019/02/iphone-MM-300x158.jpeg 300w, https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2019/02/iphone-MM-768x404.jpeg 768w, https://intelsistem.hr/wp-content/uploads/2019/02/iphone-MM.jpeg 1315w" sizes="(max-width: 609px) 100vw, 609px" /></p>
<p><a href="https://marianamazzucato.com/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Dr. Mariana Mazzucato</a>, ekonomist sa University College London, pokušava promijeniti nešto temeljno: način na koji društvo razmišlja o ekonomskoj vrijednosti. Dok se u posljednje vrijeme mnoge njezine kolege rugaju kapitalizmu, ona se osvrće na njegove osnovne premise. Odakle dolazi rast? Koji je izvor inovacija? Kako državni i privatni sektor mogu zajedno raditi na stvaranju dinamičnih ekonomija koje želimo? Ona postavlja pitanja o kapitalizmu koje smo davno prestali postavljati. Njeni odgovori mogli bi se izdići na najteže izazove našeg vremena.<br />
U dvije knjige suvremene političke ekonomske teorije &#8211; „<a href="https://www.penguin.co.uk/books/305469/the-entrepreneurial-state/9780141986104.html" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Poduzetnička država</a>“ (2013.) i „<a href="https://www.penguin.co.uk/books/280466/the-value-of-everything/9780141980768.html" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Vrijednost svega</a>“ (2018.) &#8211; dr. Mazzucato osporava davno prihvaćenu binarnost agilnog privatnog sektora i snažne, neučinkovite države. Navodeći tržišta i tehnologije poput interneta, iPhonea i čiste energije &#8211; koje su se u ključnim fazama financirale javnim dolarima &#8211; kaže da je država bila podcijenjen pokretač rasta i inovacija. &#8220;Osobno mislim da ljevica gubi širom svijeta jer se previše usredotočuju na preraspodjelu, a nedovoljno na stvaranje bogatstva.&#8221;</p>
<p>Dr. Mazzucato dovodi u pitanje mnoga načela neoklasične ekonomske teorije predavana na većini akademskih odjela: pretpostavke da sile ponude i potražnje vode u ravnotežu na tržištu, njegove jednadžbe cijene i vrijednosti &#8211; možda najviše od svega &#8211; njezinog povlačenja države u korist krajnjeg ulagača koji ima zadatak popraviti neuspjeh na tržištu. Ona je poticala i popularizirala opis države kao „investor of first resort“, predviđajući nova tržišta i pružajući dugoročni ili „strpljivi“ kapital u ranim fazama razvoja.</p>
<p>Njezin autorski rad upućuje na izvornu USA misiju na Mjesec &#8211;  tehnološku revoluciju poticanu od države, koja se sastoji od stotina pojedinačnih projekata, od kojih su mnogi bili suradnja javnog i privatnog sektora. Neki su bili uspjesi, neki neuspjesi, ali zbroj njih doprinio je ekonomskom rastu i eksplozivnim inovacijama.</p>
<p>Platforma dr. Mazzucato ipak je složenija &#8211; i za neke kontroverzna &#8211; nego samo poticanje vladinih ulaganja. Napisala je da vlade i investicijski subjekti koje podupire država trebaju „socijalizirati i rizike i koristi“. Predložila je državi da dobije povrat javnih ulaganja putem autorskih naknada ili udjela u kapitalu ili uključivanjem uvjeta za ponovno ulaganje &#8211; na primjer, mandat za ograničenje otkupa dionica.</p>
<p>Pročitajte više u člancima koje objavljuje <a href="https://www.socialeurope.eu/search?q=mariana+mazzucato" target="_blank" rel="noopener noreferrer">Social Europe</a></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
